In memoriam: Arh. Miloš Vojnović

0
pre 4 godine

Dana 22.06.2020. godine u Temerinu je preminuo arhitekta Miloš Vojnović, dugogodišnji član Društva arhitekata Novog Sada.

Arh. Vojnović je rođen 1948. godine u Temerinu. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu (1973). Graditeljsku karijeru započeo u Bačka-projektu u Temerinu (1973-1993) a potomje , do penzionisanja, radio u Sigma inžinjeringu u Novom Sadu. Istovremeno je održavao status samostalnog autora.

Miloš Vojnović

Vojnovićev graditeljski opus obuhvata različite vrste objekata, privredne i industrijske, koji se posebno ističu u njegovom dugogodišnjem delovanju, kao i školske, stambene, stambeno-poslovne zgrade i individualne kuće i vikendice. Uprkos svim različitostima kroz njegov rad se provlači težnja ka oslobađanju od stereotipa i želja ka slobodnoj i ličnoj interpretaciji važećih načela svakodnevne graditeljske prakse. Vrhunac dostiže u projektima motela, upravnih zgrada i tzv. industrijskoj arhitekturi, kod nas sasvim zapostavljenim graditeljskim ali i privrednim zadacima. U njihovoj složenosti, od urbanističke postavke do utilitarnog ‘oblačenja’ arhitekture proizvodnih procesa, uloga samih arhitekata bila je neprimetna ili pak sasvim funkcionalna, bez pritiska estetske prirode. Kada je reč o motelskim objektima, Vojnović već u prvom projektu za motel Platan u Plandištu najavljuje blizak odnos sa starom arhitekturom vojvođanskog podneblja. U projektu motela kompanije Rodić nadomak Kule, zahvaljujući naglašenom portiku i razuđenom krovištu, ostvario je zanimljiv pa i emotivan kontakt sa graditeljskim idealima prošlih vremena, sa čuvenim dvorcima Vojvodine. Vojnović je na svojim brojnim projektima ostvario spoj romantičnog i modernog u kompoziciji, oblicima i upotrebljnim materijalima, povremeno se vezujući za vokabular Posmoderne ali samo u ulaznim partijama svojih objekata. Na taj način svoje delo je uneo u matične tokove srpske arhitekture, uvek sklone umetničkim maštarenjima pre nego inženjerskom racionalizmu, karakteristici najvećeg broja njegovih radova. Dobitnik je Nagrade arhitekture Novog Sada (2000).

Odabrana dela: Fabrička postrojenja sa upravnim zgradama u Novom Sadu (1973, 1974, 1990, 2000), Paraćinu, Bačkoj Palanci (1974), Šehovićima / BiH (1975), Ćupriji (1978), Fadip, Bečej (1978), Temerinu (1979), Zemunu (1980), Beočinu (1993), Novom Bečeju, Rumi (1995); Motel Platan, Plandište (1979); Spomenik Slobode, Temerin (1978); Spomen muzej, Bački Jarak (1979); Dom kulture, Plandište (1983); Osmogodišnja škola, Gospođinci (1895); Spomenik Solunskim dobrovoljcima i žrtvama NOBa, Temerin (1988); Dvojna kuća porodice Raić, Bački Jarak (1989); Izložbeni salon Crvene zastave, Bečej (1992); Stambene kuće u nizu, Bečej (1992); Porodične vile na Bežanijskoj kosi, Beograd (1994); Benzinske pumpe, Kula, Bečej (1994); Motel Rodić, Kula (1996); Sportske dvorane, Sečanj (1996), Bač (1997); Stambena zgrada, ulica cara Dušana 68, Novi Sad (1997); Industrijski objekat Soja protein, Bečej (1998); Individualne stambene zgrade Unimet, Kać, Stambeno-poslovna zgrada, Kisačka ulica, Novi Sad (1999); Stambeno-poslovna zgrada, ulica Miše Dimitrijevića (1998), Lasla Gala (2000); Upravna zgrada, bazen sa restoranom, Bečej (2000); Kompleks kompanije Vujić, Valjevo (2000); Motel sa upravnom zgradom i proizvodnom halom Tirmas, Bački Jarak (2001).

Bibliografija: Anonim, Motel ‘Platan’ – savremena čarda, Dnevnik, 11. septembar 1979; Miloš Vojnović, Motel kompanije ‘Rodić’ u Kuli, DaNS br. 16, Novi Sad, 1996; Zoran Manević, Motel u obliku dvorca, Naša borba, 12. septembar 1996; Slobodan Jovanović, Komentar povodom Godišnje nagrade arhitekture Novog Sada, DaNS br. 16, Novi Sad, 1996; Miloš Vojinović, Sportska dvorana u Baču, Bilten br. 4, Beograd, 1997; Milorad Milidragović, Salon automobila ‘Zastava’ u Bečeju, DaNS br. 22, Novi Sad, 1998; Aleksandar Milenković, Postepeni oporavak, Politika, 8. jul 1999; Nagrada arhitekture Novog Sada, DaNS br. 26, Novi Sad, 1999; Vladimir Mitrović, Miloš Vojnović, u: Zoran Manević (Ur), Leksikon neimara, Građevinska knjiga, Beograd, 2008. 70-71.

Vladimir Mitrović

(Prilagođeno iz: Miloš Vojnović, u: Zoran Manević (ur.), Leksikon neimara, Građevinska knjiga, Beograd, 2008, 70–71)

slider3
Industrijski kompleks Sojaprotein, Bečej, 1998.